Pozorišta su ponovo IN
U eri kada se čini da svi samo skroluju po ekranima, klikću ,,next episode” i žive u svetu algoritama, pozorište je uspelo da napravi veliki povratak. Da, da – one „ daske koje život znače” ponovo su postale mesto gde svi hoće da budu viđeni, čak i oni koji se kunu da su poslednji put u pozorištu bili na školskom izletu u osnovnoj. Jer sada, pozorište je ponovo IN.
Možda je razlog jednostavan: kad nam je već internet dosadio, vreme je da se vratimo starim stvarima koje traju. Ljudi sve više prepoznaju da gledanje serije na kauču ne pruža onu živu energiju koju osećamo u pozorištu, dok se glumci znoje i ponekad jedva izgovaraju replike.
Kao da je i pandemija imala svoj udeo u ovoj priči. Nakon izolacije i Zoom sastanaka, mnogi su poželeli povratak u društvene prostore – i ne, ne pričamo o kafićima (iako se i oni drže bolje nego ikad).
Naravno, živimo u digitalnom dobu i pozorište nije izuzetak. Moderne predstave sve više izgledaju kao da su rađene za Instagram story. Glumci koji u prolazu namiguju publici, efekti svetla koji savršeno padaju, zadimljeni prostori – ko još danas ide u pozorište a da ne okači fotku ili bar jedan stori? Ako nije na Instagramu, kao da se nije ni desilo.
Ipak, ako hoćeš stvarno da pogledaš dobru predstavu ili samo okačiš story crvene zavese evo preporuka odličnih predstava koje moraš da pogledaš:
SEDAM SATI SUNČEVE SVETLOSTI
Sanja živi život kakav mnogi od nas mogu da prepoznaju. Mnogo radi, na usluzi je svima – i svojoj odrasloj ćerki, pa čak i bivšem mužu, a sa svojom pokojnom majkom ima nerazrešene odnose. Kada se razboli od teške bolesti, Sanji se učini da je potpuno sama u tome i da nema dovoljno podrške, ali je život natera da stvari posmatra drugačije… Odnosi u ovoj disfunkcionalnoj porodici su lako prepoznatljivi, vrlo često urnebesni, ali uvek puni ljubavi kako god da spolja izgledaju.
EDIP
Sofokle, jedan od trojice klasika grčke tragedije (pored Eshila i Euripida), napisao je više od 130 dela od kojih je sačuvano svega nekoliko: Ajant, Antigona, Kralj Edip, Elektra, Trahinjanke, Filoktet i Edip na Kolonu. Od svih ovih dela, još u antici, najpoznatija je bila tragedija Kralj Edip za koju Aristotel u delu „O pesničkoj umetnosti” navodi da je reč o savršenom modelu tragedije. „Ovo je jedan od načina da publika ovde vidi kako mi razmišljamo o nekim stvarima danas. Kroz ovu predstavu i kroz jedan antički tekst, zajedno sa rediteljem, mi govorimo o našem odnosu prema svetu u kome živimo“, objašnjava glumica Nataša Ninković.
JUNACI DOBA KRIZE
U drami Junaci doba krize Vil Arberi preispituje da li su moguća prijateljstva između ljudi na različitim ideološkim pozicijama. Četvoro kolega sa studija proslavlja dolazak svoje bivše profesorke i mentorke na čelo koledža koji su završili. Okupljanje mladih konzervativaca prerasta u sukob politika, verovanja i uverenja koja oblikuju njihove živote nakon završetka školovanja. Drama Junaci doba krize objavljena je 2019. godine i odmah ušla u finale Pulicerove nagrade za dramu, osvojila Obi nagradu i nagradu Njujorške kritike.
Ostavite odgovor