Najveće skincare greške koje pravimo tokom leta
Leto je zvanično tu, a sa njim i naša fiks ideja da nam je za savršen letnji sjaj kože dovoljno samo malo sunca, dobra hidratacija i lagana krema. Međutim, visoke temperature, UV zračenje, znoj, hlor iz bazena i morska so pretvaraju letnju negu u minsko polje. U želji da postignemo onaj prepoznatljivi glow efekat koji viđamo na društvenim mrežama, nesvesno pravimo kardinalne greške koje našu kožu mogu koštati dehidratacije, preranog starenja, pa čak i ozbiljnih opekotina i fleka.
Evo najvećih skincare sabotaža koje svesno ili nesvesno pravimo tokom leta i kako da ih hitno ispravite:
- Korišćenje agresivnih kiselina i retinola pred izlaganje suncu
Ovo je apsolutni lider na listi letnjih grešaka. Retinol, glikolna kiselina (AHA) i drugi jaki hemijski pilinzi su sjajni za regeneraciju kože tokom zime, ali leti oni postaju vaši najveći neprijatelji ako niste ekstremno oprezni. Ovi sastojci ljušte površinski sloj kože i čine je ultra-fotosenzitivnom. Ako ih nanesete uveče, a sutradan odete na plažu ili na letnji matine bez adekvatne zaštite, rizikujete ozbiljne hiperpigmentacije (tamne fleke kojih ćete se rešavati godinama) i opekotine.
Rešenje: Retinole i jake kiseline svedite na minimum ili ih potpuno pauzirajte tokom najvrelijih meseci, a fokus prebacite na nežnu hidrataciju i antioksidante poput vitamina C (koji se nanosi ujutru, obavezno uz SPF).
- Preskakanje hidratacije jer vam je koža „masna“ od znoja
Velika je zabluda da koži leti nije potrebna krema jer se stalno znojimo i sijamo. Znoj nije isto što i hidratacija. Štaviše, visoke temperature i boravak u klimatizovanim prostorijama izvlače vlagu iz kože, čineći je dehidriranom. Kada preskočite hidrataciju, vaša koža ulazi u paniku i počinje da luči još više sebuma kako bi se zaštitila, što direktno vodi do začepljenih pora i sitnih akni.
Rešenje: Teške, zimske kreme zamenite laganim, fluidnim teksturama na bazi vode, hijaluronske kiseline ili gel-kremama. One će nahraniti kožu bez osećaja težine.
- Nanošenje SPF-a samo jednom ujutru (i u premaloj količini)
Mislite da ste bezbedni jer ste pre izlaska iz kuće naneli kremu sa zaštitnim faktorom? Nažalost, niste. SPF nije štit koji traje večno. Nakon dva sata na suncu, a posebno usled znojenja, brisanja lica peškirićima ili kupanja, zaštitni filteri se potpuno razgrađuju. Takođe, većina ljudi nanosi tek četvrtinu potrebne količine, pa faktor 50 na licu zapravo deluje kao faktor 15.
Rešenje: Primenite pravilo „dva prsta“ za količinu kreme koja vam je potrebna za lice i vrat. Na svakih dva do tri sata obnavljajte zaštitu. Ako ste našminkani, koristite SPF u spreju ili u prahu koji možete lako naneti preko šminke tokom dana.
- Zapostavljanje vrata, dekoltea i usana
Naše skincare rutine se najčešće završavaju na ivici brade, što je ogromna greška. Vrat i dekolte imaju izuzetno tanku kožu koja prva strada od sunca i pokazuje znake starenja. Isti slučaj je i sa usnama – one nemaju melanin i ne mogu same da se brane od UV zraka, zbog čega leti često postaju suve, ispucale i podložne trajnim oštećenjima.
Rešenje: Sve što nanosite na lice – od hidratacije do SPF-a – spustite na vrat i dekolte. Za usne obavezno nabavite balzam koji u sebi sadrži zaštitni faktor (najmanje SPF 30).
- Prekomerno i grubo pilingovanje kože nakon sunčanja
Kada primetite da vam je koža nakon mora ili vikenda u prirodi suva i da počinje blago da se ljuska, prva reakcija je uglavnom posezanje za mehaničkim pilingom kako biste „skinuli“ taj sloj. Ovo je najgori potez koji možete da uradite. Ta koža je već upaljena, dehidrirana i pod stresom od sunca. Grubi pilinzi sa zrncima će samo napraviti mikro-pukotine, uništiti kožnu barijeru i izazvati iritaciju.
Rešenje: Umesto pilinga, pružite koži maksimalnu regeneraciju. Koristite proizvode sa aloe verom i pantenolom i koji će umiriti upalu i pomoći koži da se prirodno i bezbedno obnovi.
Ostavite odgovor