Da li se isplati platiti 200 € personalnog trenera?
Cena personalnog treninga u Beogradu je tema koja redovno izaziva „vatrene“ rasprave u teretanama, po forumima i na kafi. Kada vidimo da se cene za mesečni paket sa ličnim trenerom opasno približavaju (ili prelaze) granicu od 200 evra, prva reakcija je često šok. „Za taj novac mogu da kupim pristojnu opremu, uplatim članarinu za mesec dana i još mi ostane za suplemente“. I tehnički – u pravu si. Ali, hajde da ogolimo istinu i vidimo da li je taj „papreni“ iznos zapravo investicija ili samo skupo plaćena motivacija.
Pozitivne strane:
Kada plaćaš 200 evra za personalnog trenera, zapravo ne kupuješ samo njegov sat vremena proveden sa tobom. Ti plaćaš:
- „Autopilot“ mode: Nema mozganja „koju vežbu da radim danas“ ili „da li sam ovo pravilno izveo/la“. Trener je tu da isplanira sve, od zagrevanja do poslednjeg istezanja. Tvoje je samo da to sve uradiš.
- Korekciju tehnike (čitaj: sprečavanje povreda): U Beogradu je teretana postala mesto gde se često više gleda u telefon nego u tegove. Trener je tu da te „udari po prstima“ ako pogrešno radiš čučanj, što dugoročno čuva leđa i zglobove. To je cena koju plaćaš da ne bi završio/la kod fizioterapeuta koji košta isto toliko po tretmanu.
- Odgovornost: Kada znaš da te neko čeka u 7 ujutru i da će te „prozvati“ ako otkažeš, mnogo je teže odustati nego kada samo sebi obećaš da ćeš vežbati. Taj psihološki pritisak je za mnoge jedini način da održe kontinuitet.
Negativne strane:
S druge strane, tržište u Beogradu je postalo pomalo divlje. Visoka cena nažalost nije uvek garancija kvaliteta.
- Iluzija stručnosti: Postoji veliki broj trenera koji su „završili kurs preko vikenda“ i naplaćuju premium cene, a njihovo znanje se svodi na skidanje programa sa interneta. Ako platiš 200 evra, a trener tokom treninga gleda u Instagram i ne ispravlja tvoje vežbe, bacio/la si novac kroz prozor.
- Zavisnost: Jedan od najvećih problema personalnih treninga je što mnogi vežbači postanu zavisni od trenera. Kada trener ode na odmor ili kada odlučiš da prestaneš sa plaćanjem, većina ljudi prestane i sa treninzima jer nisu naučili principe vežbanja, već su samo slušali komande.
- Nedostatak prilagođavanja: Neki treneri imaju „šablon“ program koji daju svima – od osamnaestogodišnjaka koji želi mišiće, do četrdesetogodišnjaka koji želi da se reši bola u leđima. Ako trener ne radi merenja, ne prati napredak i ne menja plan prema tvojim potrebama, onda je to skupo plaćen „drug za vežbanje“.
Ako si početnik koji se oseća izgubljeno u teretani, ako imaš specifičan zdravstveni problem ili ako ti je motivacija „nula“ – 200 evra je investicija u tvoju bezbednost i dugoročno zdravlje. To je cena da naučiš osnovne pokrete koje ćeš koristiti do kraja života.
Međutim, ako već imaš iskustva i samo plaćaš nekoga da te „čuva“ dok radiš bicepse, možda je vreme da razmisliš o grupnim vođenim treninzima (koji su drastično jeftiniji, a pružaju nadzor) ili da edukuješ sebe kroz proverene online programe. Najbolji trener je onaj koji teži da postane nepotreban – onaj koji te nauči kako da treniraš, a ne onaj koji te veže za sebe kao za ličnog asistenta.
Ostavite odgovor